Razgovor sa građanima/kama – Kako do zelenijeg komšiluka?

Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije UPAS razgovaralo je sa građanima/kama o predlozima kako do zelenijeg komšiluka. Tematskim izlaganjima detaljnije je približena specifičnost rešenja, a aktivnom diskusijom građa/ki u toku i nakon izlaganja, došlo se do konstruktivnih predloga koji će biti integrisani u dokument za iniciranje promena.

Pozivu se odazvalo preko trideset stanovnika kompaktno izgrađenih delova Beograda, sa područja analiziranih pilot područja, a događaj je realizovan kroz četiri tematska izlaganja.

Prvim izlaganjem prisutnima je predočeno da su cilj stručna rešenja za određene probleme u gradu koji se tiču svih nas – problemi koje prouzrokuju klimatske promene na lokalnom nivou, ali i na uzroke kojima sami doprinosimo pogoršanju stanja, a to su pogušćavanje fizičke strukture, zastiranje neporoznim materijalima, gubitak vegetacije i dr. Pojedinci i grupe građana treba da budu pokretači malih akcija, a na rešavanje problema na lokalnom nivou utičemo lično ili zajedno sa komšijama.

Potencijalna rešenja koja doprinose adaptaciji grada na klimatske promene, kroz dostizanje ciljanog ekološkog indeksa kao urbanističkog parametra, detaljnije su približile kolege pejzažne arhitekte koje se bave projektovanjem, izgradnjom i održavanjem zelenih prostora.

Dušan Todorović (Etalon, d.o.o.) govorio je o parternom uređenju oko objekata različitih namena. Kroz brojne primere prisutnima je približio kako zeleni prostori oko objekata u kojima živimo i radimo treba i mogu da budu uređeni i organizovani, dostupni, sadržajno izbalansirani, ekološki funkcionalni, održivi i trajni, jednostavno takvi da se osećamo prijatno i bezbedno. Istakao je da ne postoji beznadežna situacija, i potencirao da i tri ozelenjena metra kvadratna daju ekološki doprinos.

Daliborka Stojaković (Bašta biro) je govorila o ozelenjavanju zidova i fasada. Ističući da zeleni zidovi ili žive vertikalne bašte predstavljaju urbanu živu umetnost velike ekološke vrednosti, upoznala je prisutne o sistemskim i inženjerskim rešenjima, njihovim karakteristikama, mogućnostima primene različitih biljaka i specifičnostima održavanja celokupnog sistema.

Aleksandar Vraneš (Garden fantasy) na osnovu višegodišnjeg iskustva na ozelenjavanju krovova, približio je prisutnima dobrobiti ovakvog rešenja na smanjenje temperature, anuliranje velike količine atmosferskih voda, zagađenje vazduha i dr. Predstavio je elemente ekstenzivnih, poluintenzivnih i intenzivnih krovnih vrtova, kao i način izvođenja i sisteme koji se primenjuju.

Građani/ke su imali priliku da popune upitnike na osnovu kojih su dobijeni odgovori na pitanja da li smatraju da zelene površine mogu da reše uočene probleme, na koji način bi voleli da bude uređeno njihovo dvorište, da li smatraju da rešenja koja se primenjuju u svetu možemo da primenimo i kod nas, kao i da li smatraju da bi mogli da se aktiviraju i doprinesu rešavanju lokalnih problema kroz ozelenjavanje svojih dvorišta. Ovako dobijeni odgovori kao i sugestije dobijene nakon aktivne diskusije tokom celog događaja, značajno su pomogli u profinjenju inicijalno definisanih predloga za uvođenje ekološkog indeksa u praksu planiranja i njegovu realizaciju. Svi prisutni su dobili na poklon biljku (puzavicu) sa preporukom da započnu formiranje svog zelenog zida na terasi ili fasadi objekta.

Projekat se sprovodi u okviru projekta Beogradske otvorene škole Zeleni inkubator, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert.