Ekonaut i CEUS organizovali konferenciju o mogućnostima baštenskih zajednica u Beogradu

U okviru projekta “Inicijativa za gradske baštenske zajednice” 08. decembra 2021.g. udruženja Ekonaut i CEUS, a u saradnji sa službom Glavnog gradskog urbaniste, organizovali su online konferenciju Planirajmo baštenske zajednice zajedno, koja je razmotrila mogućnosti za podsticanje urbane poljoprivrede i baštenskih zajednica u Beogradu. Kroz prikaze primera dobre prakse u evropskom i regionalnom kontekstu (u Holandiji, Švedskoj i Hrvatskoj) sagledani su mogući tipovi i modeli baštenskih zajednica, ali i izazovi koje oni donose. Tokom događaja, sa predstavnicima gradske uprave vođen je razgovar o postojećim strateškim dokumentima koji pružaju osnov za planiranje gradskih baštenskih zajednica, ali i o potrebnim izmenama regulatornog okvira kako bi se ovaj koncept operativno sproveo. Diskusija je razmotrila potencijalno formiranje baštenskih zajednica na nekom od postojećih poljoprivrednih zemljišta, ali i mogućnosti za formiranje ovakvih zajednica na javnom građevinskom zemljištu javne namene.

U okviru projekta “Inicijativa za gradske baštenske zajednice” 08. decembra 2021.g. udruženja Ekonaut i CEUS, a u saradnji sa službom Glavnog gradskog urbaniste, organizovali su online konferenciju Planirajmo baštenske zajednice zajedno, koja je razmotrila mogućnosti za podsticanje urbane poljoprivrede i baštenskih zajednica u Beogradu. Kroz prikaze primera dobre prakse u evropskom i regionalnom kontekstu (u Holandiji, Švedskoj i Hrvatskoj) sagledani su mogući tipovi i modeli baštenskih zajednica, ali i izazovi koje oni donose. Tokom događaja, sa predstavnicima gradske uprave vođen je razgovar o postojećim strateškim dokumentima koji pružaju osnov za planiranje gradskih baštenskih zajednica, ali i o potrebnim izmenama regulatornog okvira kako bi se ovaj koncept operativno sproveo. Diskusija je razmotrila potencijalno formiranje baštenskih zajednica na nekom od postojećih poljoprivrednih zemljišta, ali i mogućnosti za formiranje ovakvih zajednica na javnom građevinskom zemljištu javne namene.

Konferenciju je moderirala Ana Mitić Radulović koja je ispred strukovnog udruženja CEUS koje je uključeno kao jedan od glavnih partnera i saradnika na projektu. Ispred službe Glavnog gradskog urbaniste, na početku konferencije obratila se Marijana Radovanović koja je pozdravila prisutne i izrazila spremnost službe Glavnog gradskog urbaniste da podrži Ekonaut i CEUS u daljoj realizaciji projekta, kao i potrebu da se koncept baštenskih zajednica implementira u strateške i regulacione planove.

O iskustvima iz Hrvatske govorila je Cvijeta Biščević, permakulturna dizajnerka i učesnica nekih od prvih inicijativa za urbano vrtlarstvo u ovoj zemlji. Ona je podelila svoja lična i profesionalna iskustva u zagovaranju urbanih i društvenih vrtova u Zagrebu (u okviru inicijative, a kasnije udruženja Parkticipacija) i Rijeci ( u okviru organizacije Zona 00). Tokom svog izlaganja, prezentovala je planske i administrativne prakse uspostavljanja i upravljanja urbanim i društvenim vrtovima. Takođe je predstavila i različite modele organizacije u Varaždinu, Puli i Križevcima, kao i ostalim gradovima u Hrvatskoj koji su na neki način građanima omogućili legalno, pa makar i privremeno, korišćenje javnog prostora za uzgoj hrane. Prikazano je koji modeli su se posle decenije prakse pokazali uspešnijima i na koji način i kako su pojedini gradovi sproveli zakonske, planske i administrativne promene kako bi omogućili korišćenje javnog prostora za urbanu poljoprivredu. Učesnica konferencije takođe je razmotrila prednosti i mane praksi u kojima gradske strukture autonomno uređuju javni prostor i sadržaje za građane, kao i onih u kojima je zastupljen model participativnog planiranja i aktivnog učešća građana i svih relevantnih zainteresovanih subjekata u procesu razvoja projekta urbanog, odnosno društvenog vrta.

Milena Ivković, holandsko-srpska arhitektinja iz studija Blok 74i udruženja Placemaking Western Balkans, predstavila je primere dobre prakse i modele organizacije baštenskih zajednica i udruženja u Holandiji. Prikazano je na koji način ova zemlja, koja se oslanja na industrijsku poljoprivredu, istovremeno neguje tradiciju gajenja bilja na malim, kultivisanim prostorima u visoko urbanizovanom prostoru ili na obodima grada, a koji nisu privedeni nameni. Milena Ivković predstavila je ilustrativne i relevantne primere korišćenja školskih dvorišta za baštenske zajednice, kao i formiranja ovakvih zajednica van prostora škole ali uz pomoć roditelja, dece i nastavnog osoblja, koje se koristi za izvođenje nastave.

Akademska istraživanja o organizaciji lokalnih inicijativa baštenskih zajednica na primeru Malmea u Švedskoj, podelila je Slavica Čepić sa Šumarskog fakulteta u Beogradu. Osvrnuvši se na probleme ubrzane gradnje u ovom gradu, ona je predstavila postojeće modele zajedničkih urbanih bašti na zemljištima u javnoj svojini u Malmeu i ukazala na ekološke i brojne druge benefite ovakvih zajednica, uključujući društvenu vrednost i oživljavanje zapuštenih prostora. Istraživanje u Malmeu dovelo je do zaključka da su ključni faktori uspeha baštenskih zajednica politička volja, finansijska podrška, intersektorska saradnja i komunikacija između svih aktera. Nakon toga, Slavica Čepić predstavila je rezultate istraživanja rađenog 2018. godine u tri beogradske opštine, kada su stanovnici Novog Beograda iskazali veliku zainteresovanost za zajedničke bašte, a čak 60% ispitanika imalo je iskustva u poljoprivredi, što je već tada ukazalo na pozitivan stav i tendenciju građana prema ovoj tematici.

Ispred novoformiranog Sekretarijata za poljoprivredu, obratila se Alena Zlatanović Gopić koja je razmatrala mogućnosti implementacije baštenskih zajednica kroz poljoprivredne delatnosti na teritoriji grada Beograda. Ona je pojasnila zakonske okvire koje se tiču državnog poljoprivrednog i gradskog građevinskog zemljišta, zaključujući da škole i fakulteti već imaju mogućnost da pristupe korišćenju državnog poljoprivrednog zemljišta, ali da bi za gradsko bilo potrebno uvesti nove planske akte. Takođe, ona je predstavila moguća unapređenja i novine u sistemu korišćenja poljoprivrednog zemljišta na teritoriji grada u ovu svrhu kroz saradnju sa drugim gradskim sekretarijatima naročito Sekretarijatom za zaštitu životne sredine.

Ispred Direkcije za Građevinsko zemljište obratio se Nenad Krcum, koji je objasnio da se Direkcija do sada nije bavila poljoprivredom, ali da ako bi se planom definisale zone u vlasništvu grada, sa jasnim pokazateljem namene za baštenske zajednice, sigurno bi ova Direkcija mogla da sprovede izdavanje ovakvog zemljišta u zakup. Takođe je dodao da bi bilo potrebno izraditi studiju koja bi objedinila iskustva i označila lokacije koje bi mogle da se koriste u ove svrhe.

Ispred Urbanističkog zavoda Beograda obratile su se Marija Lalošević i Sara Tilinger, koje su uputile učesnike na mesto baštenskih zajednica u postojećim urbanističkim planovima i studijama, otkrivajući da Grad Beograd prepoznaje mogućnost formiranja baštenskih kolonija na površinama javne namene, na poljoprivrednom zemljištu i na ostalim zelenim površinama uključujući neizgrađeno zemljište i postojeće poljoprivredne površine. Ona je takođe predstavile postojeće planove zavoda uključujući i izradu Generalnog urbanističkog plana 2041.

Sonja Mitrović iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine predstavila je strateški okvir za podsticanje gradskih baštenskih zajednica u okviru regulativa koje se bave zelenom infrastrukturom. Kako je Grad Beograd prepoznao klimatske promene kao realnu pretnju, ona je predstavila planove i programe Sekretarijata koji su izrađeni kao odgovor na ovu problematiku, kao i koji akteri su ključni za njihovo sprovođenje. Takođe ona je saopštila na koji način ovaj gradski Sekretarijat planira da podrži Inicijativu za baštenske zajednice u naporima da se definišu dalji pravno-imovinski predlozi za njihovu implementaciju u gradske procedure i planove, uključujući izradu Studije sa detaljnom analizom kvaliteta zemljišta, mikrolokacijskih karakteristika i izborom lokacija.

U nastavku je Sabina Kerić, osnivačica udruženja i ekosocijalnog preduzeća Ekonaut podelila svoja iskustva u formiranju dve baštenske zajednice u Beogradu, osvrnula se i na primere pokušaja zasnivanja baštenskih zajednica u Šapcu i Novom Sadu, koji zbog volonterskog načina organizovanja i vandalizma nisu opstale. Kao predstavnik Inicijative za gradske baštenske zajednice predstavila je naredne korake za dalje sprovođenje ideje realizacije sistema baštenskih zajednica i nastavak umrežavanja aktera ka tom cilju.

O istraživanju studenata master programa za integralni urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i o mogućnostima razvoja baštenskih zajednica u glavnom gradu, govorila je Ksenija Lalović, vanredna profesorka ovog fakulteta. Istraživanja studenata na ovu temu su nastala u saradnji sa Ratkom Čolić, docentkinjom ovog fakulteta, a uz podršku udruženja Ekonaut.  Na predmetu “Integralni urbanizam” studenti ovog semestra započeli studiju slučaja “Integralni projekti za podršku razvoju Baštenskih zajednica na nivou Beograda”. Oni su istražili postojeće primere baštenskih zajednica u svetu i uradili pregled politika urbanog razvora, odnosno analizu postojećih strategija i planova. Jedan od zaključaka njihove analize je da Beograd ima dobar regulatorni i planski okvir za pokretanje baštenskih zajednica, ali da nedostaje komunikacija između ključnih aktera.

Nakon izlaganja svih učesnika, usledila je diskusija u kojoj su se učesnici dotakli i brojnih pozitivnih efekata boravka u bašti. Učesnici su istakli važnost da lokacije budućih baštenskih zajednica budu u blizini mesta stanovanja. Takođe, osvrnuli su se na postojeće, takozvane divlje, baštenske zajednice i mogućnostima za njihovo uključivanje u buduće planove. Na kraju je Ana Mitić-Radulović prikazala rezultate istraživanja organizacije CEUS, koji su ukazali na veliku zainteresovanost građana za urbanu poljoprivredu i uključenost u uređivanje javnih zelenih površina.

Konferecija Planirajmo baštenske zajednice zajedno je organizovana u okviru projekta “Inicijative za gradske baštenske zajednice” sa ciljem osmišljavanja adekvatnih uloga aktera iz razičitih sektora i kreiranja osnova za donošenje konkretnih pravnih akata koji bi omogućili razvoj urbane poljoprivrede, te doprineli borbi protiv klimatskih promena, zaštiti životne sredine, razvoju i jačanju socijalnih struktura u lokalnim zajednicama.

Projekat “Inicijativa za gradske baštenske zajednice” sprovodi se u okviru projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni inkubator“, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert. Sadržaj ovog događaja nužno ne odražava stavove donatora ni Beogradske otvorene škole, i za njega je isključivo odgovoran “Ekonaut”. Projekat je podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo.