Koalicija 27 podržala podnete primedbe na Regulacioni plan izgradnje „Avala filma” na Košutnjaku

Organizacije upozoravaju da se pod izgovorom razvoja filmske industrije planira izgradnja hiljade kvadrata stambenog i komercijalnog prostora

Beograd, 13. jul 2020. godine – Organizacije civilnog društva i pojedinci koji se bave urbanizmom, kulturom i zaštitom prirode i životne sredine, dostavili su danas Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda više od 7 hiljada primedbi na sporni Elaborat za plan detaljne regulacije kompleksa „Avala filma“ na Košutnjaku.

Uprkos pokušajima predstavnika gradske vlasti i kompanije „Avala studios” da izgradnju kompleksa predstave kao ulaganje u razvoj filmske industrije, analizom dokumentacije iz Elaborata može se zaključiti da su njihove namere da kompleks „Avala filma“ na Košutnjaku pretvore u stambeno-poslovni prostor, uz pustošenje velikog poteza Košutnjačke šume za nove sportske centre i intenzivnu izgradnju.

Naime, podaci iz plana ukazuju na izgradnju skoro 420.000 m2 novog stambenog prostora i 150.000 m2 komercijalnog prostora. Šume i javne zelene površine nestaju pod ovim izmenama, i sa postojećih 34,7 hektara se svode na deset puta manju površinu od samo 3,4 hektara.

Realizacija plana nanela bi štetu javnom dobru i doprinela narušavanju životne sredine u gradu u kom je vazduh ocenjen kao prekomerno zagađen, sa rastućim prosečnim temperaturama i sve češćim bujičnim poplavama, a zelene površine čine svega 18,5% ukupne teritorije grada, što je i dalje ispod evropskog proseka.

Ovaj plan u suprotnosti je i sa Programom zaštite životne sredine grada Beograda, u kom se između ostalog navodi da osnovni koncept uređenja prostora Beograda obuhvata njegov razvoj u skladu sa prirodom. Seča preko 25 hektara Košutnjačke šume nikako se ne može smatrati  razvojem grada u skladu sa prirodom, već kao nerazuman i krajnje rizičan postupak.

Stručnjaci i organizacije civilnog društva zahtevaju da se odmah obustavi izrada plana detaljne regulacije kompleksa „Avala filma“ na predloženim osnovama i da se pristupi izmeni osnovnog koncepta tako što će se poštovati procedure, zakoni i planovi višeg reda, obezbediti očuvanje šuma i zelenih površina, bez promene namene zemljišta jer za to ne postoji osnov, te da se investitoru ostavi mogućnost korišćenja i investiranja u nepokretnosti u njegovom vlasništvu, bez promene vlasničke strukture nad zemljištem.

Spisak organizacija i pojedinaca koji su podržali podnete primedbe:

  1. Beogradska otvorena škola
  2. Centar za kulturnu dekontaminaciju
  3. Evropa Nostra Srbija
  4. Ministarstvo prostora
  5. Ne davimo Beograd
  6. Organizacija za političku ekologiju Polekol
  7. Pešaci nisu maratonci
  8. RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu
  9. WWF – Svetska organizacija za prirodu
  10. Ksenija Radovanović
  11. ZaNašKej
  12. Slavica Čepić – pejzažni arhitetka/istraživač na Šumarskom fakultetu
  13. Ksenija Petovar – redovna profesorka Arhitektonskog i Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
  14. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji
  15. Alhem
  16. Centar za unapređenje životne sredine
  17. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
  18. Inženjeri zaštite životne sredine
  19. Jedan stepen Srbija
  20. Mladi istraživači Srbije
  21. Dete zaštitnik planete
  22. Trash Hero Beograd i Trash Hero Srbija
  23. Ekogeneza
  24. Odbranimo šume Fruške gore
  25. Odbranimo reke Stare planine
  26. Mini eko zona
  27. Evropska geografska asocijacija studenata i mladih geografa
  28. Zelena omladina Srbije
  29. Lice ulice
  30. Centar za politike emancipacije
  31. Zajedničko
  32. Udruženje za zaštitu šuma, Novi Sad
  33. UG Kotež
  34. Sačuvajmo zelenu Zvezdaru
  35. UG Dobri ljudi
  36. CAN – Climate Action Network
  37. Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije
  38. Društvo konzervatora Srbije
  39. Fondacija „Jelena Šantić“