U petak, 5. juna završen je javni uvid u sadržinu Zahteva za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat „Beogradski akvarijum“, čiji je nosilac Ministarstvo finansija Republike Srbije. Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda ima rok od 10 dana da odgovori na Zahtev Ministarstva finansija i utvrdi da li je za ovaj projekat potrebno raditi procenu uticaja na životnu sredinu ili ne.

Koalicija 27 upozorava da planirana izgradnja akvarijuma u Parku prijateljstva nije pitanje jednog objekta, već pitanje toga da li Beograd čuva svoje najvrednije javne zelene površine ili ih korak po korak pretvara u građevinske parcele.  Reč je o prostoru koji je istovremeno park, nepokretno kulturno dobro i deo jezgra sistema zelenih površina Beograda, u blizini ekološki izuzetno osetljivog područja ušća Save u Dunav i Velikog ratnog ostrva.

Analizom dokumentacije koju je dostavilo Ministarstvo finansija utvrđeno je da nisu na odgovarajući način sagledani svi potencijalni uticaji projekta na životnu sredinu, niti su razmotreni kumulativni efekti planirane izgradnje na području Parka prijateljstva i Ušća. Akvarijum nije izolovan projekat, već deo šireg planskog okvira koji podrazumeva izgradnju dodatnih objekata i prateće infrastrukture. Zbog toga nije dovoljno procenjivati uticaj akvarijuma kao pojedinačnog objekta bez sagledavanja ukupnih posledica po ukupnu zelenu infrastrukturu grada, mikroklimu, vodni režim, biodiverzitet, kulturno nasleđe i kvalitet života građana, naročito imajući u vidu sve značajnije klimatske promene kojima je Beograd izložen.

Generalni urbanistički plan Beograda zelene površine prepoznaje kao dobro od opšteg interesa i važan deo klimatske i ekološke infrastrukture grada. Zato postupak odlučivanja o potrebi procene uticaja ne sme biti formalnost, već prilika da se utvrdi da li je prihvatljivo graditi u prostoru koji već ima izuzetnu javnu, ekološku i kulturnu vrednost. Ovaj slučaj nije samo pitanje jednog akvarijuma. On predstavlja test odnosa prema životnoj sredini i pokazuje da li će zaštita prirode, kulturnog nasleđa, kvalitet života građana i klimatske otpornosti grada imati stvarnu težinu u donošenju odluka.

Posebno zabrinjava činjenica da se planirana izgradnja predstavlja kao unapređenje prostora, iako dokumentacija predviđa zauzimanje značajne površine parka i presađivanje velikog broja stabala. Presađivanje odraslih stabala ne predstavlja garanciju njihovog očuvanja, već nosi visok rizik po njihovu vitalnost i dugoročno preživljavanje. Kada gradovi izgube zrela stabla, ne gube samo zelenilo. Gube hlad, zaštitu od ekstremnih temperatura, prirodno zadržavanje padavinskih voda, staništa za biljne i životinjske vrste i jedan od najvažnijih mehanizama prilagođavanja klimatskim promenama.

Koalicija 27 poziva nadležne institucije da se u odlučivanju vode interesima javnosti, zaštite prirode i životne sredine, i da dosledno primene domaće zakonodavstvo i međunarodne standarde zaštite životne sredine.  Park prijateljstva nije prazan prostor koji čeka novu namenu. To je jedan od retkih velikih zelenih prostora u centru Beograda, deo identiteta grada i važan element njegove otpornosti na klimatske promene. U vremenu kada Beograd već oseća posledice sve učestalijih toplotnih talasa, suša i ekstremnih vremenskih pojava, očuvanje postojećih zelenih površina predstavlja pitanje javnog interesa i kvaliteta života građana.