Okrugli sto: Zagađenje vazduha – stanje i kako do rešenja?

U sredu, 13. novembra 2019. godine održan je međusektorski okrugli sto u organizaciji neformalne Zelene poslaničke grupe, na temu: Zagađenje vazduha – stanje i kako do rešenja.

Tema panel diskusije bila je stanje kvaliteta vazduha u Republici Srbiji kao i uticaj aerozagađenja na zdravlje ljudi. U diskusiji su učestvovali Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine, Milenko Jovanović, načelnik odeljenja za kvalitet vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine, Andrej Šoštarić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, Uroš Rakić iz Instituta za javno zdravlje Srbije, Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole u ime Koalicije 27, Ivana Krstić, sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Niša, Zvezdan Kalmar ispred Radne grupe 27 Nacionalnog Konventa o EU, a diskusiju je moderirao Aleksandar Macura iz RES fondacije.

Milenko Jovanović iz Agencije za zaštitu životne sredine govorio je o izrazitoj štetnosti PM (2,5 i 10) čestica, kao i o njihovoj prisutnosti u gradovima u Srbiji prema rezultatima Izveštaja Agencije, koji, između ostalog, govore da je u Beogradu loš kvalitet vazduha bio 132 dana u 2018. godini.

Jovanović je najavio uspostavljanje dve nove merne stanice u Srbiji u Leskovcu i u Novom Pazaru, kao i moguće uspostavljanje stanice u Pirotu. Istakao je i važnost procesa praćenja (monitoringa) kvaliteta vazduha i potrebu njegovog kontinuiranog unapređenja. Svoje izlaganje posvetio je uzrocima zagađenja i naveo da je doprinos drumskog saobraćaja bio po 6% (za PM10 i PM2,5), dok je većina emisija dolazila iz toplana snage manje od 50 MW i individualnih ložišta (57% za PM10 i 75% za PM2,5).

Ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan je izjavio da najveći polutant u Beogradu jeste upravo saobraćaj, odnosno da su problemi zbog kojih u glavnom gradu postoji zagađenje, neposredno povezani sa lošim kvalitetom automobila i upotrebom neadekvatnog benzina. Ministar je istakao niz mera koje je neophodno preduzeti kako bi se kvalitet vazduha poboljšao, a koje se odnose na zabranu uvoza polovnih automobila sa takvim motorima, strože kriterijume prilikom tehničkog pregleda automobila, preorijentaciju ka upotrebi električnih i hibridnih automobila, kao i davanje subvencija građanima za kupovinu istih.

Na ovakve najave iz Ministarstva, Koalicija 27 je ranije izradila saopštenje koje možete pročitati OVDE.

Uroš Rakić iz Instituta za javno zdravlje je u svom izlaganju naveo da postoji očigledan nedostatak mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha u Srbiji. Rakić je naveo podatke iz istraživanja Svetske zdravstvene organizacije (World Health Oragnisation) koji pokazuju da loš kvalitet vazduha, između ostalog, ostavlja i negativni ekonomski uticaj. Istakao je da troškovi Srbije koji nastaju usled preuranjene smrtnosti ljudi od uticaja zagađenog vazduha iznose čak 33% BDP-a Srbije.

Mirjana Jovanović, kao predstavnica Koalicije 27, napomenula je da je u 2018. godini preko dva miliona stanovnika u Srbiji udisalo prekomerno zagađen vazduh, ponovo skrenula pažnju na zvanične podatke Agencije za zaštitu životne sredine i podvukla da se u donošenju odluka o javnim merama i politikama moramo oslanjati na postojeće zvanične podatke.

„Možda trenutni inventar nije najbolji na svetu, možda treba da ga unapredimo, ali trenutno to su jedini podaci i bolje od njih nemamo“, navela je Mirjana Jovanović.

Kada dođe do situacije da je vazduh jako zagađen, građanima bi značilo da o tome budu obavešteni putem vremenske prognoze, jer ne koriste svi internet i aplikacije. Ali čak i tad, šta građani mogu da rade sa tom informacijom? Prvo što pitaju jeste – šta da uradimo?

„Odgovor na pitanje šta da uradimo moramo da tražimo u zvaničnim podacima. Ako zvanični podaci kažu da najveći deo zagađenja dolazi iz malih toplana i individualnih ložišta i različitih drugih izvora, moramo da razmišljamo o tome koje će mere doneti najbolji rezultat. Ako imamo 1 dinar da uložimo, gde će nam to ulaganje dati najbolji rezultat? U 11 gradova u Srbiji godišnje prevremeno umre oko 4000 ljudi zbog zagađenja PM2,5 česticama. Ako te PM2,5 čestice dolaze iz saobraćaja, onda hajde da rešavamo saobraćaj. Ako dolaze iz nekog drugog izvora, valjda je logično da prvo rešavamo taj izvor. Zbog toga je jako važno da se okrenemo zvaničnim podacima kada govorimo o rešenjima. Za rešavanje problema potreban nam je jasan plan, odnosno strategija“, zaključila je Mirjana.

Narodna poslanica Nada Lazić je istakla da je neophodno više animirati medije kako bi relevantnije izveštavali o kvalitetu vazduha, takođe da bi bilo dobro uvesti monitore po gradu koji bi javno pokazivali zagađenost vazduha u gradovima, kao što je primer u Budimpešti.

Moderator, Aleksandar Macura, je istakao kompleksnost teme zagađenja vazduha, da ovim okruglim stolom samo otvaramo temu pa, obzirom na tu činjenicu, i ne možemo doći do konačnog zaključaka, osim da je neophodno da se o ovoj temi što više govori, a pogotovo u Skupštini.